PROCJENA RIZIKA NA MJESTIMA RADA

Procjena rizika na mjestima rada propisana je sljedećim propisima:

Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)
Pravilnik o izradi procjene rizika (NN 112/14)
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN, br. 46/08)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu (NN, br.155/08)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN, br. 88/12)
Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN, br. 42/05)
Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN, br. 69/05)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti opasnim kemikalijama na radu (NN, br. 91/15)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenima i/ili mutagenima (NN, br. 91/15)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganja azbestu (NN, br.40/07)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN, br.155/08)

Procjena rizika se sastoji od prikupljanja podataka, analize i procjene prikupljenih podataka, donošenja plana mjera za unaprjeđenje stanja zaštite na radu i dokumentiranja procjene.

Analiziraju se opasnosti, štetnosti i napori prisutni na mjestu rada i utvrđuju mogućnosti njihovog uklanjanja.

Opasnosti su:

• Mehaničke opasnosti – strojevi i uređaji, alati, vozila, dizalice, predmeti
• Opasnosti od padova – s visine, u dubinu, u istoj razini
• Električna struja – izravni ili posredni dodir
• Požar i eksplozija
• Termičke opasnosti – vrući i hladni predmeti

Štetnosti su:

• Kemijske štetnosti – otrovne, nagrizajuće, nadražujuće, senzibilizirajuće, karcinogene, mutagene, teratogene tvari
• Biološke štetnosti – zarazne tvari, ljudi i životinje, otrovne biljke i životinje
• Fizikalne štetnosti – temperatura, vlažnost, propuh, osvjetljenje, buka, vibracije, tlak, zračenje

Napori su:

• Statodinamički – sjedenje, stajanje, čučanje, pognut položaj, dizanje i nošenje tereta, težak fizički rad
• Psihofiziološki – ritam rada, noćni rad, prekovremeni rad, terenski rad, rukovođenje, upravljanje motornim vozilima, radni zahtjevi, maltretiranje
• Napori govora i vida

Svaku opasnost, štetnost i napor koji su prisutni na mjestu rada se zasebno analizira. Takva analiza uključuje:

• Mogućnost nastanka ozlijede ili priroda i intenzitet štetnosti, odnosno napora i njihov negativan utjecaj na zdravlje
• Načini uklanjanja opasnosti, štetnosti, odnosno napora, uz naznaku da li su potpuno uklonjivi
• Osposobljavanje radnika za rad na siguran način, odnosno upute koje radnik treba dobiti da bi sigurno radio.
• Osobna zaštitna oprema, koja je potrebna da bi se smanjila ta opasnost ili štetnost
• Posebni uvjeti rada, odnosno da li je zbog te opasnosti ili štetnosti potrebno da radnik ima posebna stručna znanja i zadovoljavajuće zdravstveno i psihičko stanje, da bi mogao obavljati taj posao.

Analiza svakako uključuje provjeru da li su ispunjeni svi propisani zahtjevi za uređenje mjesta rada, ali se ne smije na tome zadržati. Propisani zahtjevi su navedeni u zakonima, pravilnicima i normama, koji obrađuju sigurnost u pojedinim djelatnostima i na pojedinim mjestima rada, a sakupljeni su i obrađeni u Elaboratu zaštite na radu, Elaboratu zaštite od požara i Elaboratu zaštite od buke, na osnovu kojih se izrađuje Glavni projekt za taj tehnološki proces, na osnovu kojeg se dobiva građevinska dozvola.

Za opasnost od buke, između ostalog dodatno se analiziraju:

• granične vrijednosti izloženosti u odnosu na izmjerene razine buke;
• podaci o emisiji buke dobivene od proizvođača radne opreme;
• postojanje zamjenske radne opreme namijenjene smanjenju emisije buke;
• dostupnost osobne zaštitne opreme za zaštitu sluha koja ima odgovarajuće prigušujuće djelovanje.

Za opasnosti od vibracija, između ostalog dodatno se analiziraju:

• razina, vrsta i trajanjue izloženosti vibracijama šake i ruke i vibracijama cijelog tijela;
• granične vrijednosti izloženosti i upozoravajuće vrijednosti izloženosti;
• informacije, koje osiguravaju proizvođači radne opreme;
• odgovarajuće informacije, dobivene zdravstvenim nadzorom.

Za opasnosti od električne struje, dodatno se mora analizirati primjena osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu.

Procjena rizika od eksplozivne atmosfere sadrži:

• vjerojatnost da će se pojaviti eksplozivna atmosfera i njezino zadržavanje, pri čemu moraju biti utvrđene zone opasnosti (zona 0, 1 i 2),
• vjerojatnost postojanja, aktiviranja i djelotvornosti uzročnika paljenja, uključujući elektrostatske naboje, otvoreni plamen, vruće predmete, katalizatore, 
• instalacije i oprema, koja mora biti odgovarajuće zaštićena od mogućnosti stvaranja i/ili širenja eksplozije i o tome imati potvrdu, te biti redovito ispitivana,
• upotrebljene tvari, postupci i njihova moguća međusobna djelovanja,
• razmjeri očekivanih učinaka, pri čemu je potrebno izračunati udaljenost do koje se širi val visokog tlaka dok ne splasne na ispod 7 kPa i do koje udaljenosti se širi zračenje visokog intenziteta, prije nego splasne ispod razine koja uzrokuje opekotine.

Procjena rizika pri radu s opasnim kemikalijama sadrži:

1) svojstva opasnih kemikalija - smrtonosne doze pri gutanju, udisanju i dodiru, razvrstavanje, oznake upozorenja, glavni putevi izloženosti, glavni učinci, akutna otrovnost, kronična otrovnost, reproduktivna toksičnost, mutagenost, karcinogenost,

2) podatci o sigurnosti i zdravlju - postupak u slučaju gutanja, u slučaju udisanja, u slučaju dodira s kožom, u slučaju upada u oko ili ulaza u tijelo na drugi način, propisan način skladištenja, držanja, prijevoza i prijenosa, uporabe, odlaganja otpada i drugo, izbor i uporaba osobne zaštitne opreme, postupak u slučaju izlijevanja, ispuštanja u zrak, požara, eksplozije, 

3) razina, vrsta i trajanje izloženosti,
4) okolnosti pri radu - podroban opis radnih postupaka s naznakama u kakvim se posudama opasne tvari nalaze, na koji način ih se nanosi, ulijeva, koja zaštitna oprema se koristi, gdje se očekuje udisanje para, dodir ili opasnost od gutanja opasne tvari, način skidanja i čišćenja radne odjeće, pranje i higijena radnika, dijelovi opreme i radnog prostora koji dolaze u doticaj s kemikalijama i postupak njihovog čišćenja,

5) granične vrijednosti za profesionalnu izloženost ili biološke granične vrijednosti, uz izračun očekivane koncentracije para pojedinog sastojka u zraku, obzirom na njegovu koncentraciju u tekućoj fazi,

6) učinak predusretnih mjera koje su primijenjene ili će tek biti primijenjene,

7) spoznaje koje su rezultat uvedenog zdravstvenog nadzora radnika.

Procjena rizika pri radu s biološkim agensima sadrži:
(a) klasifikacija bioloških agensa koji su opasni po zdravlje ljudi ili bi to mogli biti;
(b) preporuke nadležnog tijela koje navode da biološki agens treba nadzirati radi zaštite zdravlja radnika, kada su takvom biološkom agensu zbog svoga posla izloženi ili bi to mogli biti;
(c) informacije o bolestima od kojih radnici zbog svoga posla mogu oboljeti;
(d) moguće alergijske ili toksične učinke zbog rada radnika;
(e) upoznatost sa bolešću za koju je utvrđeno da je radnik ima, i koja je neposredno povezana s njegovim poslom.

Procjena rizika pri ručnom prenošenju tereta:

1. Značajke tereta – njegova težina, oblik i dimenzije, položaj hvatišta, položaj težišta, mogućnost nehotičnog i nepredviđenog pomicanja.

2. Opterećenja radnika – potrebno držanje ili pomicanje (gibanje) tijela, posebice zakretanje trupa u predjelu kralježnice te držanje tijela u pretklonu, udaljenost tereta od tijela radnika, vodoravna i/ili okomita udaljenost, na koju je potrebno prenijeti teret, intenzitet, učestalost i trajanje potrebne tjelesne sile, uporaba odgovarajuće osobne zaštitne opreme, nametnuti ritam rada, na kojeg radnik ne može utjecati, raspoloživo vrijeme za odmor i mirovanje.

3. Značajke radnog okoliša – prostor, koji je na raspolaganju radniku, posebice u okomitom smjeru, visinska razlika između pojedinih razina hoda, prihvaćanja i odlaganja tereta i temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka u prostoru, osvijetljenost radnog mjesta, vrsta površine po kojoj se prenosi teret, svojstva radne odjeće i obuće.

Procjena rizika pri radu s računalom:
1. Oprema – zaslon, tipkovnica, radni stol, radni stolac
2. Radni okoliš – prostor, osvjetljenost, blještanje i odsjaji, buka, mikroklimatski uvjeti, zračenje
3. Programska oprema

Za svaku opasnost, štetnost i napor provodi se procjena rizika. Vjerojatnost da dođe do neke štetne posljedice može biti mala, srednja ili velika. Razmjer posljedice može se okarakterizirati kao malo štetno, srednje štetno i vrlo štetno. Na osnovi ta dva parametra se zaključuje da je rizik mali, srednji ili veliki.

Prije donošenja plana mjera, potrebno je sastaviti popis svih odstupanja od važećih propisa. Procjena rizika zapravo je zamišljena kao dodatna analiza mogućih poboljšanja, nakon što su svi propisani uvjeti zadovoljeni. Ali to u praksi nikada nije tako. Naime, poslodavac je dužan stalno unaprijeđivati stanje zaštite na radu, kad god je to svrsishodno (reasonably practicable). Dakle, prava svrha procjene rizika je baš ta, da nađe mogućnosti daljnjih poboljšanja i predloži ih poslodavcu, nakon što je on ispunio sve izrijekom propisane odredbe.

Predložena mjera mora biti svrsishodna, a to znači da mora donositi uštedu poslodavcu, odnosno društvu. Rizik se definira kao umnožak vjerojatnosti štetnog događaja i intenziteta štete. Šteta može biti zbog uništene opreme i materijala, zbog izgubljenih radnih dana, zbog trajnih zdravstvenih posljedica, te zbog posljedica koje trpi obitelj i društvo, ukoliko dođe do invaliditeta ili trajne nesposobnosti za rad.

Da bismo utvrdili da li je mjera svrsishodna, moramo utvrditi cijenu provođenja mjere i dobiveno smanjenje rizika. Mjera može djelovati tako da smanjuje vjerojatnost štetnog događaja, da smanjuje njegove posljedice ili oboje. Samu štetu moramo izraziti u novčanim jedinicama, da bismo množenjem s vjerojatnošću i rizik dobili u novčanim jedinicama, a promjenu u razini rizika usporedili s cijenom provođenja mjere.

U planu mjera slažemo predložene mjere prema učinku, odnosno prema odnosu novčano izraženog smanjenja rizika i cijene provođenja mjere. Prednost uvijek imaju propisane mjere.

MEĐUTIM,

nisam još vidio niti jednu procjenu rizika, odnosno kako se do nedavno prošlim Zakonom o zaštiti na radu zvala procjena opasnosti, koja bi bila izrađena u skladu s gore navedenim.

Procjene opasnosti uglavnom puno pažnje posvećuju imenovanjima za ovlaštenike i povjerenike, podjeli tehnološkog procesa, koji je obično opisan s dvije do tri šture rečenice, velikim tablicama u kojima je za svako radno mjesto navedeno koje opasnosti postoje, statistikom ozlijeda i pregledom ispunjenja propisanih odredbi, koji se uglavnom radi polovično i površno.

Procjene opasnosti se rijetko upuštaju u pravu analizu i traženje riješenja. Sve ovo što sam naveo o procjeni rizika od buke, vibracija, električne struje, eksplozivne atmosfere, opasnih kemikalija, to nigdje ne postoji. To se ne radi, jer izrađivači procjena uglavnom nisu dovoljno stručni da bi se toga prihvatili.

Glavni problem je što nitko ne vidi svrhu tog dokumenta. Poslodavci ga naručuju jer moraju, žele da je brzo gotov, jeftin i da ima zaključak da je u tvrtki sve u redu. Ovlaštene tvrtke za izradu procjene rizika, da bi dobile posao značajno idu na ruku poslodavcima na uštrb kvalitete. Da bi cijena bila povoljna, dokument mora biti brzo gotov. Tako se neki stručnjaci zaštite na radu hvale da izrađuju po tri procjene tjedno. Naravno, te procjene su potpuno beskorisne. 

Inspektori rada nažalost gledaju samo na zadovoljenje forme. Ako je procjenu izradila ovlaštena tvrtka oni su zadovoljni. Ne upuštaju se u procjenu stručnosti dokumenta. Iako su zapravo dužni oduzeti ovlaštenje trvtki koja ne radi u skladu s pravilima struke. Tako su ugledne tvrtke, koje su uvijek zapošljavale samo prave stručnjake i trudile se postići kvalitetu, izgubile tržišnu utakmicu od neozbiljnih tvrtki, koje više sliče na štampariju nego na stručnu ustanovu.

Umnožak vjerojatnosti štete u tvrtkama i novčane protuvrijednosti moguće štete jednak je prije i nakon izrade procjene rizika. Prema tome, procjena rizika nije svrsishodan dokument. Ili treba osigurati da taj dokument bude stručan i da poslodavcu donosi dobit, ili ga treba ukinuti. Europa traži rad na dizanju razine stručnosti.